Psihologija

Branka Ćuić-psihoterapeut

Prvi put na psihoterapiji – sve što treba znati

Odluka da krenemo na psihoterapiju i upustimo se u procese koji su intenzivni i iscrpni, a čekaju nas na psihoterapiji često dolazi nakon dugog razmišljanja, preispitivanja i pokušaja da sami pronađemo rješenja za svoje teškoće. Ponekad su to problemi koje nosimo godinama, ponekad su to nagle životne promjene koje nas preplavljuju i s kojima se ne znamo nositi. Nekada nas na ovu odluku podstaknu bliski ljudi, prijatelji, porodica ili čak ljekar koji primjećuje da se često vraćamo s različitim tegobama bez jasnog medicinskog uzroka. U svijetu prepunom stresa, trauma i svakodnevnih izazova, psihoterapija nije samo prostor za rješavanje problema već i način da očuvamo mentalno zdravlje i razvijamo se kao osobe.

Osnovne veštine za srećan život: Budi autentična osoba!

Puno puta kada gledamo nekoga, stičemo određeni utisak, viziju o tome kakav je neko. Tumačenje toga kakav je neko zavisi od brojnih faktora.
Osnov za integraciju tehnika iz različitih psihoterapijskih pravaca pruža koncept bazičnih sposobnosti za obradu emocija – bazičnih emocionalnih kompetencija.
A kako ja na to gledam i kako sam radila na toj veštini, pokušaću da vam objasnim kroz neke primere. Ali najpre da razumemo šta su ove veštine i zašto su nam potrebne, kao i kako mogu promeniti (značajno) naš život.

Strah kod dece i kako se nositi sa njim

Kod dece predškolskog uzrasta, strah je intezivna i česta pojava. Deca u ovom uzrastu imaju bujnu maštu pa je, često, teško utvrditi da li je strah realan ili imaginaran.

Prvi strahovi se javljaju oko šestog meseca života.

Bitno je na vreme prepoznati dečje strahove i raditi  na razvoju samopouzdanja i sigurnosti kod dece.